Kallas: Izgledi za evropski put BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije neujednačeni
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas izjavila je da su izgledi za evropski put Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije neujednačeni. Ocjenu je iznijela na konferenciji za novinare povodom predstavljanja godišnjeg paketa Evropske komisije o proširenju za 2026. godinu.
Kallas je kazala da proširenje Evropske unije predstavlja jedno od najvažnijih sredstava za jačanje evropske sigurnosti, političke stabilnosti i geopolitičkog utjecaja. Izvještaj obuhvata deset zemalja uključenih u proces proširenja.
Evropska komisija je prvi put predstavila mape puta za pristupne pregovore s Crnom Gorom, Albanijom, Moldavijom i Ukrajinom, koje trenutno prednjače u procesu približavanja članstvu. Kallas je poručila da reforme donose rezultate i da je članstvo sve bliže zemljama koje ispunjavaju svoje obaveze.
Prema njenim riječima, Crna Gora je najbliža završetku pristupnog procesa, s jasnim putem prema potpisivanju ugovora o pristupanju do narednog ljeta. Albanija je za nešto više od godinu dana otvorila sve pregovaračke klastere, a sada je ključno održati tempo i ubrzati provođenje reformi. Moldavija napreduje uprkos nezapamćenim vanjskim pritiscima, uz dosljednu posvećenost reformama i usklađivanju sa pravnom stečevinom EU.
Kallas je posebno istakla napore Ukrajine, koja provodi opsežne reforme u uvjetima ruske agresije. Kako je navela, nijedna zemlja kandidatkinja nikada nije provodila reforme takvog obima u ratu, što zaslužuje priznanje. Na osnovu postignutog napretka, smatra da bi se svi pregovarački klasteri s Ukrajinom trebali otvoriti prije kraja ove godine.
Turska ostaje kandidatkinja i važan partner EU, ali okolnosti zbog kojih je njen pristupni proces zaustavljen i dalje postoje. Gruzija se, prema Kallas, nalazi na putu sukobljavanja s EU zbog nazadovanja u demokratiji i zaštiti osnovnih prava, pa je njen proces pristupanja de facto zaustavljen. Brzinu pristupanja i dalje će određivati zasluge i reforme, te poštivanje vladavine prava i osnovnih prava. Upozorila je i da obaveze preuzete tokom pregovora ne prestaju važiti nakon ulaska u EU.
Govoreći o sigurnosnim izazovima, Kallas je ocijenila da se evropsko sigurnosno okruženje značajno pogoršalo od prošlogodišnjeg izvještaja. Kazala je da su se povećali rat, strateško nadmetanje i ekonomska neizvjesnost, da je malo nade za skori završetak ruskog rata protiv Ukrajine, te da su napadi u takozvanoj sivoj zoni i sabotaže protiv Evrope u porastu. Upravo to, smatra ona, dodatno naglašava potrebu za proširenjem, jer veća Unija znači jačanje sigurnosti, veću geopolitičku težinu te veće tržište i nove mogućnosti za ekonomije.
Ovogodišnji izvještaj prvi put sadrži posebno poglavlje o sigurnosti i odbrani. Većina zemalja kandidatkinja tokom protekle godine povećala je ili zadržala visok nivo usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Kallas je ocijenila da Ukrajina predstavlja prvu liniju odbrane Evrope od Rusije, a istakla je i doprinos Moldavije i partnera sa Zapadnog Balkana evropskoj sigurnosti.
